Istraživanja koja su počela u aprilu 2006 nastavila su se do mjeseca maja isključivo na Visočici - "piramidi Sunca", i nije bilo govora da se vrše iskopavanja drugih piramida u 2006 čak i u 2007, prema programu predviđenih radova koje je napravila Fondacija. Međutim, informacija objavljena 14 maja na stranici Fondacije, najavljuje otkriće u osnovi južne strane "piramide Mjeseca" (Plješevica) "mozaik pješčanih ploča fino oblikovanih u reljefu". Činjenično, otkrivanje tog "mozaika" je djelo šestogodišnjeg djeteta iz sela Plješevica : inspiriranog vjerojatno medijskom bukom oko "najveće arheološke avanture stoljeća", koji je počeo je uz pomoć drugara da "iskopava" zemljište njegovog ujaka u podnožju brda. Otkrivši nekoliko pješčanih ploča, dječaci su se požurili da obavjeste gos. Osmanagića i njihovoj "naučnoj ekipi".

Odmah je otvoreno nekoliko sondi na Plješevici, pokazujući stalno "ploče", (koje su prvo objašnjavali kao da predstavljaju "šetnice") sve su bile slične jedna drugoj, i sve "ukrašene" tim famoznim reljefima :

Ovo otkriće će u velikoj mjeri skrenuti svu pažnju kako javnosti, tako i članova Fondacije na Plješevicu, koja su pokazala "atraktivnijom" od Visočice, sa jednoličnim konglomeratima ploča. I doista, za oko neupućenoga oblici "pločica" sa Plješevice, izgledali su puno uvjerljivije i više vještački od svega što je pronađeno na Visočici. Obratimo pažnju na činjenicu da se odmah nakon otkrića tih iskopanih "pločica" dvije bitne činjenice mogle odmah privući pažnju stručnog oka :

– Iako neke slike pokazuju skoro savršen pločnik od četvrtastih i pravokutnih pločica, drugi primjeri sa njihovim nepravilnim krivudavim spojevima (vidjeti sliku dole) izgledali su dosta čudno za jedan vještački pravljen pločnik.

– Reljefni "ukras" predstavlja prije svega pravilno valovito gibanje, koje se nastavlja sa pločice na pločicu, i podsjeća dosta na brazde koje ostavljaju valovi na morskoj obali. Za geologe, to valovito gibanje može se krivo zamijeniti sa onim što se naziva "ripple-marks", koji doista jesu "brazde" valova ili morske plime i oseke, ali fosilizirani.

(Na slici sa brda Vratnica može se vidjeti odličan primjer tih "ripple-marks", ako se dobro promatra kako se one protežu na obje strane "spojevima" odvajajući pločice.)

Ali malo je važno što kažu geolozi, za Fondaciju te brazde predstavljaju ukrase, za koje su graditelji, kako nam je to objasnila gospođa Nukić, koristili "nepoznate alate" [1].

Ova prva otkrića pojačavaju pažnju koja se odnosila na Plješevicu, i uskoro "piramida Mjeseca" je prekrivena sondama, oko cijelog brda i brzo međusobno povezana (vidjeti vidéo koji omogučava da se shvati raspored duž krila nabora, na istoj visini, glavne iskopane zone). Druga iskopavanja koja su kasnila zbog potrebe za deminiranjem (visočka regija je bila u centru velikih ratnih borbi za vrijeme rata) poduzeta su na vrhu brda kao i na "ulaznom platou". Koji su rezultati u ovom trenutku tih radova ?

– Otkriven je samo jedan neosporan artefakt, jedna pravokutna struktura od nekih nekoliko četvornih metara, napravljena od kamena i možda nekoliko cigli, naslonjena na padinu brda :

To otkriće je snažno popraćeno priopćenjima i hitnim konferencijama za novine, a struktura je u početku prikazana kao "vjerojatan ulaz u piramidu" (vidjeti ovdje). Izgleda da su unutrašnjost strukture iskopavali profesionalni arheolozi ((Nancy Gallou i Silvana Čobanov), ali bez ikakvih objavljenih izvještaja o tim iskopavanjima, nakon toga interes pomalo pada i taj "ulaz u piramidu" nije više prikazivan na novostima Fondacije već mjesecima. U nedostatku određenijih podataka, ova struktura bi se mogla nalaziti blizu bilo čega, pored nekog tora, šumarskog skloništa ili kao baza neke vojne utvrde, a koja može datirati iz bilo kojeg perioda. U svakom slučaju ništa ne omogučava da se dovede u vezu sa prehistorijskom piramidom, ili bilo kog skorašnjeg perioda, tako da je Fondacija izgleda napustila teoriju u ulasku u piramidu.

Teorija o "pločnicima" sa pješčanim pločama u podnožju piramide brzo je morala biti napuštena. Iskopavanja su doista pokazala prisutnost "pločnika" na svim nivoima piramide, počev od podnožja do "platoa" na vrhu. Neki od tih "pločnika" imaju dosta sličnosti sa prvim otkrićima (ista veličina i smjer "spojeva" i "reljefa"), dok druge su izraženo različitih oblika i debljina, večina imaju oblik padine, uglavnom slabe, ali ponekad izraženije. Evo nekoliko primjera koji svjedoće o raznolikosti tih "pločnika" :

Kao i za Visočicu, ne možemo a da se ne upitamo zašto su "graditelji piramide" sebi komplicirali toliko život koristeći ploče svih oblika i svih veličina, postavljajući ih brižno ponekad skoro u horizontali, a ponekad sa izraženim padom...

Graditelji Plješevice, su doista bili ljudi sa vrlo komplikovanim duhom, zadali su sebi teži zadatak polažući sa krajnjom pedantnošću, između svakog "pločnika" fine slojeve izmjeničnih materijala, u ovom slučaju lapore, gline, slojeve tankog pješčara :

Detalj finih slojeva

Još bolje, ponekad su se zabavljali pripisujući, kako njihovim "pločnicima" tako i unutrašnjim ili vanjskim slojevima, čudne valovitosti :

Napomenuti ćemo na kraju da potpuni nedostatak vertikalnih zidova, na čemu je zasnivana ideja o "stepenastoj piramidi". Međutim, Fondacije se poprilično potrudila da pojača utisak da se radi o stepenicama ili stubama, vršeći vrlo oštra vertikalna presijecanja kroz tanke slojeve koji razdvajaju dva horizontalna ili skoro horizontalna "pločnika" :

(ili kako stvoriti stupnjevitu piramidu...)

Međutim, vidljivo je za oko promatrača da su ti vertikalni "zidovi" rezultat iskopavanja, a da "piramida" sa Plješevice je ogromno izdanje od horizontalnih slojeva bez i najmanjeg vertikalnog elementa, što se nikada ne bi moglo dogoditi za jednu piramidu.

Međutim, sve te zbunjujuće značajke sa dvaju brda, Visočice i Plješevice, objašnjavaju se same po sebi savršeno, i bez istraživanja djelovanja fantastičnih i diskretni graditelja - jer nisu ostavili nikakav trag, pokušajmo sasvim jednostavno shvatiti geološku i geomorfološku povijest "piramida".