Od prvih objavljenih izvještaja prije samog početka iskopavanja (satelitska i geološka analiza), Fondacija je objavila još samo dva nova izvještaja tokom radova 2006 god., odnosno 18 i 19 jula 2006 (treći, od 31.07.06, je samo jedna prepiska prva dva, koji je napisala Nadija
Nukić,geolog u ekipi).

Počnimo sa izvještajem Federalnog zavoda za agropedologiju od 19 jula. Radi se o jednom faksu koji je zavod poslao Fondaciji, i izvještaj izgleda potpun. To je vrlo klasična analiza tla, koju su napravili na osnovu 7 uzoraka uzetih sa Visočice i Plješevice. Za svaki uzorak naznačeni su
različiti horizonti, granulometrija, i djelimična hemijska analiza (kalij, fosfor, pH...). Zaključeno je da su tla različitog datuma nastanka (na Plješevici mlađe, a na
Visočici starije), ali nikakvo precizno godište nastanaka nije objavljeno u analizi. Pedolozi sa Zavoda objašnajvaju da bi trebali puno više drugih uzoraka, kao i stratigrafska ispitivanja na terenu, kako bi se mogla izraditi potpuna tipologija tla ; i samo u nastavku, moći će utvrditi neke
hipoteze o brzini pedo-geneze i starosti tog tla. Zaključuju njihovu analizu podsječajući da jedini način da se dobije precizan datum nastanka je korištenje 14C radionuklida.

Međutim, Fondacija je iskoristila objavljivanje ove analize kao dokaz o objavljenim hipotezama gosp. Osmanagića o starosti «piramida», navodeći da ta analiza potvrđuje starost od «8000 do 12 000 godina». Kada se pogleda npr. saopštenje Fondacije od 30.jula pod nazivom «Analize Zavoda, prvi korak ka utvrđivanju starosti piramida», tu se nalaze ove riječi :

"Preliminarna procjena Zavoda je, objasnila je Nukić, zasnovana na radnoj tezi da je za stvaranje jednog centimetra tla na mekšim geološkim supstratima, potrebno 200-300 godina. Na terenu svakodnevno susrećemo i radimo s 40-tak centimetara humusa i gline, tako da starost tla najvjerovatnije, varira između osam i dvanaest hiljada godina."

Odakle ta cifra od 200 do 300 godina za 1 cm tla ? Iako se nalazi u analizi Zavoda za pedologiju, ne radi se absolutno o «radnoj hipotezi», nego jednostavno o primjeru koji je dao Zavod u uvodu analize, kada pedolozi objašnjavaju da brzina formiranja tla može biti različita :

"Tako se nprimjer računa da je za nastanak 1 cm tla, na tverdim krečnjačkim stijenama, potrebno vrijeme od 1000 godina. Na drugim mekim geološkim substratima, proces stvaranja tla je kraći, gdje on u prosjeku za 1 cm tla iznosi cca 200-300 godina. S obzirom na ovaj podatak može se približno procjeniti starost tla u odnosu na substrat
na kom je on nastao."

Nigdje u toj analizi nije precizirano da taj način od 200-300 godina se primjenjuje na padine Visočica i Plješevica. Zašto su tu vrijednost zadržali u Fondaciji (dok, kao što će se vidjeti dole podržava činjenicu da su stijene dvije padine «izuzetno čvrste» !) ? Zato
jer ove se najbolje «slažu» sa prethodnim uvjerenjima gosp. Osmanagića ?

Drugi «izvještaj» koji je napravio Građevinski institut iz Tuzle, on to uistinu i nije : radi se o seriji preliminarnih brojčanih rezultata, bez ikakvog komentara, testova koje su napravili u Institutu.

On daje rezultate praktičnih labaratorijskih mjerenja na dva uzorka stijena, uzetih sa Visočice i
Plješevice, za te uzorke date su različite vrijednosti kao zapreminska masa (oko 2,6 za oba slučaja) a posebno čvrstoća izražena u MPa (megaPaskali) ; radi se o pritisnoj
čvrstoćidvaju stijena, koja je,dakle, u labaratoriji, odnosno 42 MPa za konglomerat sa Visočice a 64 MPa za pješčanik sa Plješevice. Ova laboratorijska mjerenja upotpunjena su rezultatima testova in situ o pritisnoj čvrstoći zahvaljujući sklerometru, a koji daju rezultate malo niže, 26 MPa za konglomerate, a od 10 do 44 prema mjestu za pješčanike.

Dalje, izvještaj daje hemijski sastav dvaju uzoraka materijala uzetih između blokova, koje Fondacija sistematski naziva «cement» ili «vezivni materijal» ; zatim, daju ručne bilješke za ta dva uzorka, kao i za treći (ne raspolažemo drugom analizom), procenat
kalcijum karbonata (CaCO3) dobijenoga kvantitativnom analizom (titracijom).

Stvari postaju interesantne kada se pogledaju komentari i zaključci geologa Fondacije, sažetih u jednom dokumentu u kojem se nalaze i sadržaji ova dva izvještaja. Što se tiće pritisne čvrstoće testiranih stijena, gospođa Nukić preuzima date vrijednosti Građevinskog instituta, i tu razlaže da testirane stijene «spadaju u kategoriju izuzetno čvrstih stijenskih materijala». Sam pogled na taj dokumenat pokazuje da date vrijednosti Instituta upučuju bolje na otporne stijene, a ne «izuzetno» otporne ; dok ovaj drugi dokument na engleskom pokazuje njemu da pješčanik npr. može imati pritisnu čvrstoću promjenljivu od 50 i više do 200
MPa, dok je pješčanik sa Plješevice, sa njegovih četrdesetak MPa (ili još bolje 60 za labaratorijska mjerenja) ne može biti kvalificiran kao izuzetno otporan. Što nije spriječilo izvještaje Fondacije da preuzmuorkestriranje te ideje o «izuzetno» otpornim
stijenama, pogledati na engleskom ako se ne vjeruje, o nadnaravnoj čvrstoći ("unnaturally hard")...

Jedan drugi zaključak za manje iznenađenu gospođu Nukić obuhvata sastav «cementa» ili «vezivnog nateriajala» namjenjenog za vezanje blokova : gospođa Nukić zaključuje
sa brojčanim podacima Koje je dao Institut da je taj materijal «indentičan» na obje «piramide», uprkos razlici u sastavu stijena. Međutim, za tri uzorka za koje je Insitut dao postotak CaCO3, dobiju se brojke od 40%, 76% i 97%... a što je različit hemijski sastav za dva uzorka na kojima je analiza mogla biti izvedena. Moram priznati da mi nešto potpuno izmiće !

Završiću precizirajući da prisustvo karbonatnog cementa među blokovima, ma šta to bilo konglomerat ili pješčanik, može biti ništa drugo nego vrlo prirodno. Izvori karbonata su obilni pod zemljom u regionu (lapor, krečnjaćki cement konglomerata i pješčanika), perkolacijske vode pune se karbonatom rastvaranjem i mogu zatim (slijedom promjena pod
pritiskom, temparaturom) odložiti karbonat u obliku kalcijeva karbonata npr. u pukotinama i brazdama
između blokova (tako su se isto formirali promatrani stalaktiti u istraženom tunelu Ravne). Taj «vezivni materijal» je vjerovatno samo cement ili skladište prirodnog karbonata, a ne vještaćki cement koji su koristili «graditelji».