Izvrsna novost za europsku arheologiju iz Bosne : jedna ekipa vođena Gospođom Snježanom Vasilj, profesoricom arheologije sa Univerziteta iz Sarajeva i Mostara, objavila je otkriće prvih ilirskih brodova, koji do sada nisu nikada bili pronađeni, u Hutovu Blatu.

Hutovo Blato nalazi se blizu Čapljine, na pola puta od Mostara i Jadranske obale, na Jugu Bosne i Hercegovine, je jedna močvara niže doline Neretve, razvrstana kao prirodni rezervat zbog svoje izuzetne faune i flore vlažne zone (to je posebno tranzitna i boravišna zona mnogobrojnih ptica selica). Močvara je povezana sa rijekom Krupom sa Neretvom i Jadranskim morem. Područje Hutovo Blato bilo je već poznato po različitoj arheološkoj baštini : otomanske citadele u Gabeli [1], srednjovjekovno mjesto Počitelj, u toku je za klasifikaciju u svjetsku baštinu čovječanstva UNESCO-a, važno rimsko mjesto Mogorjelo pored Čapljine, srednjovjekovna nekropola Radimlja, vjerojatno najvažnija u zemlji, koja broji više od stotinjak stećaka...

Tom prirodnom i kulturnom bogatstvu područje će dakle dodati jedno jedinstveno arheološko nalazište. Iliri, koji su se naselili na zapadni Balkan već prije 2000 godina prije naše ere, još uvijek su slabo poznati ; u nedostatku pisma, ostavili su samo neke arheološke tragove (na primjer ruševine utvrđenja kao što su Varvaria u Hrvatskoj ili Amantia u Albaniji), kao i bilješke u grčkim i rimskim tekstovima. Iliri su tu često spominjani, u antičkim izvorima, u trgovini, kao i zbog njihovog gusarstva na Jadranskom i Jonskom moru, uz pomoć njihovih brzih brodova, lemboi [2], ali ni jedan od tih brodova nije nikada pronađen. U Hutovom Blatu su ostaci od dvije lađe, oko 12 metara dužine i 4 metra širine, a koje potiču vjerojatno 200 prije Krista [3], a koje su otkrivene na 8 metara dubine, kao i 80 poklopaca amfora, a koje su trenutno na analizi [4].

Pretraživanja su na samom početku (samo 8 kvadratnih metara je do sada pretraženo) i trebaće će mnogo vremena i sredstava, ali već sada postavljaju interesantna pitanja o porijeklu tih brodova, njihovih veza sa različitim poznatim ilirskim i grčkim mjestima u regionu, kao i trgovačkih putova na Jadranu i na Balkanu u helenskoj epohi. Ali to nije sve, ekipa je isto tako otkrila ostatke jedne rimske građevine, moguće jedne vile, jedno čitavo rimsko koplje, kao i, u blizini, šest grobova mnogo starijih, iz Brončanog ili Željeznog doba.

Važnost ovog otkrića odmah su potvrdili europski arheolozi : projekat je već predmet međunarodne suradnje sa arheološkim institucijama iz Hrvatske, posebno za konzerviranje predmeta (posebno drvenih predmeta koji zahtijevaju odgovarajući tretman), i Europskog Udruženja Arheologa, a preko svog Generalnog sekretara profesora Predraga Novakovića, obećali su svaku moguću pomoć ekipi profesorice Vasilj. I što je još važnije, rekla bih, sa pozicije budućnosti arheologije u Bosni i Hercegovini, izgleda da su lokalne vlasti svjesne znanstvene važnosti - i za turizam - tog otkrića : Federalni Ministar Kulture gospodin Gavrilo Grahovac angažirao se da pronađe neophodna finansiranja za nastavak istraživanja i za analize [5]. On je isto tako vidio priliku kao profesor Predrag Novaković da djeluje u cilju potpisivanja BiH Konvencije iz Valette, koja bi omogućila razvoj moderne, učinkovite arheologije, kao i znanstvene suradnje u europskom okviru. I nije slučajno da su se pridružili zahtjevu koji je izrazila grupa bosanskih naučnika u otvorenom pismu Visokom Predstavniku međunarodne zajednice : Bosna i Hercegovina treba sredstva i instrumente da bi zaštitila, obnovila, i vrednovala svoju neprocjenjivu arheološku baštinu ; a Konvencija iz Valete je jedan od tih instrumenata.